Projekt „Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost“ - LOKNA

Projekt LOKNA odobren je u okviru Operativnog programa teritorijalne suradnje Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. Partneri na projektu su Javna ustanova „Priroda“, Krajinski park „Ljubljansko barje“, Geodetski inštitut Slovenije i Grad Krk. Za provođenje projekta osigurana su sredstva u iznosu od 274.870,24 €, od čega Europski fond za regionalni razvoj projekt financira sa visokih 233.639,69 €.  

Cilj projekta LOKNA je očuvanje i revitalizacija vodenih biotopa (lokve na Krku i barjanska okna u Ljubljanskom barju) kroz zajednički prekogranični pristup vrednovanja, inventarizacije, revitalizacije i promocije vodenih biotopa. Kroz zajedničku suradnju na projektu LOKNA postavlja se temelj za bolje promicanje i zaštitu prirodne baštine u prekograničnom području. Glavni cilj projekta je popisivanje vodenih biotopa na slovenskoj i hrvatskoj strani, te njihovo povezivanje u jedinstvenu bazu podataka, sanacija pilotnih područja, promocija vodenih biotopa te podizanje svijesti lokalnog stanovništva o značaju očuvanja lokvi i okana kroz organizaciju edukativnih radionica za djecu školskog uzrasta i kroz komunikaciju postavljenim poučnim stazama, te njihovom turističkom valorizacijom. 

Realizacija aktivnosti u okviru projekta LOKNA započela je u veljači 2015.g., a završetak projekta planiran je u svibnju 2016.g. Glavni dio provedbenih aktivnosti u Hrvatskoj provodi se na otoku Krku, tj. administrativnom području Grada Krka, gdje se u suradnji sa partnerima i vanjskim suradnicima vrši popisivanje šezdeset lokava te prirodoslovna istraživanja tri odabrane lokve (istražuju se vretenca, floristika, šišmiši, herpetofauna i ptice), postavlja se poučna staza o krškim lokvama i zajednička izložba fotografija o krškim lokvama i barjanskim oknima, organizira se edukativna radionica te završna konferencija projekta. U okviru projekta izrađuje se zajednička GIS baza vodenih biotopa na prekograničnom području i web stranica projekta. Važan segment projekta je tisak edukativno-promotivnih materijala, i to letka, plakata i brošure, a koji pridonose vidljivosti i prepoznatljivosti projekta te podizanju svijesti i edukaciji lokalnog stanovništva, posjetitelja i turista.  

Lokva Menkova na otoku Krku, foto Čedomir Miler

Krške lokve su mala vodena staništa nastala na vodonepropusnoj podlozi u kršu. Neke su nastale prirodnim putem, a mnoge su djelo i ljudskih ruku. Na krškom reljefu gdje je voda predstavljala pravo bogatstvo, naši stari su na mjestima gdje se zadržavala kišnica napornim radom stvorili lokve koje su im koristile za navodnjavanje usjeva, napajanje stoke, gašenje požara, a ponekad i za piće. Prirodne lokve su redovno održavali. Osim važnosti za ljude, lokve predstavljaju specifično stanište za brojne biljne i životinjske vrste. Danas su, na žalost, brojne lokve zapuštene te postepeno zarastaju, bivaju isušene,a nerijetko postaju i odlagalište otpada ili neželjenih vodenih kućnih ljubimaca. Strane vrste, poput ribice gambuzijeintroducirane kao sredstvo borbe protiv komaraca, i crvenouhe kornjače koja nerijetko u lokvama završava nakon što se neodgovorni vlasnici ne mogu (ili ne žele) više brinuti za njih predstavljaju stalnu prijetnju rijetkoj i osjetljivoj fauni krških lokvi.

Smeđa krastača u Ljubljanskom barju, foto Darinka Mladenovič

Okna, poseban tip vodenih biotopa, nastala su zbog tlaka vode u vodonosnim slojevima u Ljubljanskom barju, koji je sastavni dio Krajinskog parka Ljubljansko barje. U 19. stoljeću bila su brojnija, a nekoliko ih je bilo i veličine manjih jezera. Zbog isušivanja, crpljenja pitke vode, kao i zbog nekih sušnijih godina, brojni su „prozori u močvari“ (okna) nestali zbog snižavanja razine podzemnih voda. Danas, pravih, nekoliko metara velikih okna više nema, ostala su samo ona manja. Obično su obrasli močvarnom vegetacijom. U prošlosti su o močvarnim oknima nastale brojne priče, najčešće da su područja živog blata i pijeska u kojem su nestali mnogi. Danas ih najviše ugrožavaju ljudske aktivnosti, poput zatrpavanja otpadom i građevinskim materijalom.